Siječanj 3, 2009
Široki Brijeg – vodeće središte Zapadne Hercegovine
Centar Širokog Brijega
“Brijeg koji je pust, i na kojem ništa ne raste… Brijeg na kojem se tek golo kamenje plavi… On će i umrijeti, a brijeg se neće maknuti… Brijeg, ta plava skamenjena vječnost…” Tim je riječima pjesnik Antun Branko Šimić opisao Široki Brijeg, tada mali gradić u zapadnoj Hercegovini, a danas poznato kulturno, vjersko i gospodarsko središte Hercegovine. Sam grad ima nekih osam tisuća stanovnika, dok s brojnim okolnim selima broji oko trideset tisuća stanovnika. Godine i godine su bile potrebne da se ostvari njegov zavidni utjecaj u svim sferama života kakav ima danas. Ostvaren je zahvaljujući prvenstveno njegovim stanovnicima koji su strpljivo radili na uzdizanju gospodarskog, kulturnog i vjerskog života grada.
Glavni trg
Široki Brijeg je jedno od važnih prometnih čvorišta preko kojeg su primjerice mnogi gradovi zapadne Bosne povezani sa srednjim i južnim Jadranom, ali i drugim gradovima u Zapadnohercegovačkoj županiji. Poznate građevine koje se ponosno uzdižu iznad grada su Franjevački samostan i crkva “Uznesenja Blažene Djevice Marije”, te poznata visokoobrazovna ustanova Likovna akademija gdje se danas obrazuju brojni studenti iz Bosne i Hercegovine, te susjednih država. Također, ne spomenuti fra Didaka Buntića i fra Dominika Mandića uz nastanak i razvoj Širokog Brijega je kao ne spomenuti Leonarda da Vincija uz nastanak “Mona Lise”.
Širokobriješka Crkva se ponosno uzdiže iznad grada
Fra Didak Buntić, čiji se spomenik danas veličanstveno uzdiže neposredno u blizini širokobriješke Gimnazije, te fra Dominik Mandić čije ime nosi znamenita Širokobriješka gimnazija su dali veliki doprinos razvoju gospodarstva ovog grada. Sukladno tome, može se reći da su upravo franjevci nosioci cjelokupne kulturne tradicije ovog grada. Grad ima odličan zemljopisni položaj, jer ako mještani žele “skoknuti “ na more, nema prepreka, relativno mala udaljenost od Jadranske obale im to omogućava. Ako pak žele malo skijati i uživati u zimskim radostima, i to je moguće, jer je potrebno tek sat vremena do planinskih masiva Vrana, Čabulje, Čvrsnice, te Blidinjske visoravni. Izgradnja brojnih ugostiteljskih objekata koji u svojoj bogatoj ponudi prvenstveno nude izvorne hercegovačke specijalitete, te izgradnja skijaškog centra na Risovcu, učinila je ove lokacije još privlačnijim i uvelike ubrzala razvoj zimskog turizma. Širokobriježanima je sunčano nedjeljno popodne uvijek rezervirano za kavicu s prijateljima ili obitelji, te za ugodnu i laganu šetnju kroz grad pa do “Borka”, šetališta koju čini dolina s nekoliko izvora rijeke Lištice okruženih gustim zelenilom, strmim padinama iznad koje se nadvija vijadukt.
Borak je omiljeno šetalište Širokobriježana
Vikendi tijekom godine su uvijek namijenjeni za obiteljske posjete nekim od tih čudesnih i tako reći “Bogom danih” prirodnih lokacija koje postaju primamljive ne samo Širokobriježanima, već i turistima iz susjednih država.
Pogledajte znamenitosti i ljepote grada Širokog Brijega:
