Skijaši koji će braniti hrvatske boje

U sklopu natjecanja ‘Snow Queen Trophy’, na glavnom zagrebačkom trgu sinoć je održan ždrijeb za mušku utrku trećeg slaloma FIS Svjetskog kupa 2008/09. koja će se održati danas na zagrebačkom Sljemenu. Prvo su skijaši izvlačili startne brojeve od 8 do 15, zatim je sedam svjetskih top skijaša izvlačilo startne brojeve od 1 do 7 od kojih je naš najbolji hrvatski skijaš Ivica Kostelić dobio startni broj 5, a prošlogodišnji pobjednik Austrijanac Mario Matt startnu poziciju s brojem 4.

Prošlogodišnji pobjednik na Sljemenu - Mario Matt

Nakon što je svih 18 skijaša odabralo svoje startne pozicije, na pozornici su se voditeljima Ivanu Blažičku i Mili Horvat pridružili skijaši koji će uz Ivicu Kostelića braniti boje hrvatske zastave a to su Dalibor Šamšal sa startnim brojem 65, Natko Zrnčić-Dim sa startnim brojem 72, Danko Marinelli sa startnim brojem 73, te Ivan Ratkić sa startnim brojem 74.

Ovo je treći nastup grupe Boney M. u Zagrebu

Nakon službenog dijela programa uslijedila je prava glazbena poslastica, nastup svjetski poznate grupe Boney M. koja je nastala početkom sedamdesetih u Zapadnoj Njemačkoj. Kada je na pozornicu izašla glavna pjevačica, Jamajčanka Liz Mitchell, originalna članica grupe od njihovog samog početka koja i dan danas s istim žarom i strašću nastupa i zabavlja svoju publiku, obožavatelji su znali da ih čeka vrhunska zabava. Za svoju prvu pjesmu pred oduševljenom zagrebačkom publikom, među kojima je bilo i mlađih i starijih fanova koje gostovanje grupe Boney M. kako je većina starijih rekla „vraća u doba mladosti“, odabrali su pjesmu ‘Sunny’ koja je jedna od njihovih najpoznatijih disco hitova.

Obožavatelji nestrpljivo čekaju nastup Boney M.

Unatoč niskoj temperaturi, obožavatelji su neumorno plesali na taktove ništa manje poznatih hitova kao što su ‘Rivers of Babylon’, ‘Daddy Cool’ ili ‘Painter Man’. Boney M. je svojim dinamičnim, rasplesanim i snažnim izvedbama ispunila očekivanja svojih vjernih obožavatelja, ali i opravdala status jednog od najboljih svjetskih disco sastava. O njihovoj uspješnosti svjedoči i činjenica da su rekorderi po broju prodanih singlova svih vremena zbog čega su nedvojbeno zaslužili svoje mjesto u Guinessovoj knjizi rekorda.

Pogledajte dio izvedbe svjetski poznatog hita ‘Sunny’:

Centar Širokog Brijega

“Brijeg koji je pust, i na kojem ništa ne raste… Brijeg na kojem se tek golo kamenje plavi… On će i umrijeti, a brijeg se neće maknuti… Brijeg, ta plava skamenjena vječnost…” Tim je riječima pjesnik Antun Branko Šimić opisao Široki Brijeg, tada mali gradić u zapadnoj Hercegovini, a danas poznato kulturno, vjersko i  gospodarsko središte Hercegovine. Sam grad ima nekih osam tisuća stanovnika, dok s brojnim okolnim selima broji oko trideset tisuća stanovnika. Godine i godine su bile potrebne da se ostvari njegov zavidni utjecaj u svim sferama života kakav ima danas. Ostvaren je zahvaljujući prvenstveno njegovim stanovnicima koji su strpljivo radili na uzdizanju gospodarskog, kulturnog i vjerskog života grada.

Glavni trg

Široki Brijeg je jedno od važnih prometnih čvorišta preko kojeg su primjerice mnogi gradovi zapadne Bosne povezani sa srednjim i južnim Jadranom, ali i drugim gradovima u Zapadnohercegovačkoj županiji. Poznate građevine  koje se ponosno uzdižu iznad grada su Franjevački samostan i crkva “Uznesenja Blažene Djevice Marije”, te poznata visokoobrazovna ustanova Likovna akademija gdje se danas obrazuju brojni studenti iz  Bosne i Hercegovine, te susjednih država. Također, ne spomenuti fra Didaka Buntića i fra Dominika Mandića uz nastanak i razvoj Širokog Brijega je kao ne spomenuti Leonarda da Vincija uz nastanak “Mona Lise”.

Širokobriješka Crkva se ponosno uzdiže iznad grada

Fra Didak Buntić, čiji se spomenik danas veličanstveno uzdiže neposredno u blizini širokobriješke Gimnazije, te fra Dominik Mandić čije ime nosi znamenita Širokobriješka gimnazija su dali veliki doprinos razvoju gospodarstva ovog grada. Sukladno tome, može se reći da su upravo franjevci nosioci cjelokupne kulturne tradicije ovog grada. Grad ima odličan zemljopisni položaj, jer ako mještani žele “skoknuti “ na more, nema prepreka, relativno mala udaljenost od Jadranske obale im to omogućava. Ako pak žele malo skijati i uživati u zimskim radostima, i to je moguće, jer je potrebno tek sat vremena do planinskih masiva Vrana, Čabulje, Čvrsnice, te Blidinjske visoravni. Izgradnja brojnih ugostiteljskih objekata koji u svojoj bogatoj ponudi prvenstveno nude izvorne hercegovačke specijalitete, te izgradnja skijaškog centra na Risovcu, učinila je ove lokacije još privlačnijim i uvelike ubrzala razvoj zimskog turizma. Širokobriježanima je sunčano nedjeljno popodne uvijek rezervirano za kavicu s prijateljima ili obitelji, te za ugodnu i laganu šetnju kroz grad pa do “Borka”, šetališta koju čini dolina s nekoliko izvora rijeke Lištice okruženih gustim zelenilom, strmim padinama iznad koje se nadvija vijadukt.

Borak je omiljeno šetalište Širokobriježana

Vikendi tijekom godine su uvijek namijenjeni za obiteljske posjete nekim od tih čudesnih i tako reći “Bogom danih” prirodnih lokacija koje postaju primamljive ne samo Širokobriježanima, već i turistima iz susjednih država.

Pogledajte znamenitosti i ljepote grada Širokog Brijega:

Članovi grupe Berette su: vokali – Ivona Skoko, Ivan Mikulić – Icko, Tomislav Zovko – Tomo, Marko Zovko, gitarist Vlado Kraljević – Sock, basist Zdenko Musa – Zdena i bubnjar Danijel Kadijević.

Grupa Berette kao pobjednici WHFesta 2008.

- Kao pobjednici WHF ste dobili mogućnost snimanja prvog singla te spota. Koju pjesmu ste odabrali i zašto?
Da, singl smo već snimili u Mostaru u studiju „Baraka” pod budnim okom Atile Aksoja. Izabrali smo pjesmu „Gdje nas vode”, zapravo iz nepoznatog nam razloga. Spot za tu pjesmu je u pripremi i nadamo se skoroj realizaciji.
- Koje su najčešće teme vaših pjesama?
Teme za pjesme proizlaze iz naših osobnih stavova koji su tematski vezani za svakodnevni život i način na koji ga mi doživljavamo.
- Kako bi definirali vaš glazbeni stil?
Mi smo kombinacija raznih glazbenih stilova koje uklapamo u neku hip-hop osnovu, ali uopće se ne ograničavamo u nekom određenom stilu, samo radimo glazbu.
- S obzirom da je Ivona jedina cura među vama, kako ona izdrži s vama? Ljutite li ju?
U biti je obrnuto, ona nas ljuti, ali joj u prilog ide to što je cura pa joj puno toga toleriramo. A i ne pjeva loše.

Tomo, Marko i Ivona

- Tko su vaši uzori na hip-hop sceni?
Imamo određene uzore u raznim žanrovima, ali nikoga ne bi posebno isticali. A svakako cijenimo i poštujemo kolege sa domaće hip-hop scene.
- Što bi ste radili da se ne bavite glazbom?
Da se bavimo glazbom znali bi odgovor na ovo pitanje…
- Gdje se vidite za 10 godina?
Za 10 godina ćemo sigurno biti stariji isto toliko godina, ako Bog da zdravlja. A što se glazbe tiče, toliko unaprijed ne razmišljamo.

Nastup u zagrebačkom In Baru

- Kakvi su vam planovi za bližu budućnost?
Planiramo skoro izdavanje prvog albuma, snimanje spotova i što bolje promoviranje kroz nastupe i medije.

Anđa mete kuću pred dolazak unuka iz Zagreba

U prepunoj dvorani Kino Foruma u Studentskom domu Stjepan Radić, po drugi put u sedam dana zbog velike zainteresiranosti, održana je predstava ‘Božić u Rakitnu’.
Predstava ‘Božić u Rakitnu’ plod je rada amaterske skupine glumaca koja djeluje u sklopu Zavičajnog kluba hercegovačkih studenata. U pisanju scenarija i izgledu scene najveći doprinos su dali studenti Ivan Mihalj i Helena Kovač koji su ujedno i redatelji navedene predstave.

Naime, predstava je duhovitog karaktera, a u njoj se opisuje dolazak dviju studentica iz Zagreba djedu i baki na selo za božićne blagdane. Radnja se odvija u malom selu Rakitnu u Hercegovini, u kući djeda Joze i bake Anđe na Badnju večer. Na sceni se uz, djeda, baku, njihove unuke Lanu i Filipu iz Zagreba, često pojavljuje i radoznala susjeda Šima.

Anđa i Jozo se prisjećaju svoje mladosti

Oni svi skupa raspravljaju o mladim danima djeda i bake, kada je sve bilo puno drugačije i kada su svi imali više poštovanja jedni prema drugima te živjeli prema moralnim načelima. Također, kroz cijelu predstavu djed i baka kritiziraju današnju mladež, pa i svoje unuke Filipu i Lanu koje se između ostalog ne planiraju se udati, nemaju dečke, uživaju u jogi, puše cigarete, sve ono što njihovi baka i djed smatraju prokletstvom. Djed Jozo u jednoj od scena savjetuje svoju unuku Lanu da ne puši,a ako baš hoće da će joj dati ‘duvana’ jer to je bar kvalitetno. Osuđujući različite poroke kojima su mladi izloženi danas, djed Jozo objašnjava Anđi i unukama kako je droga, «đavleni prašak koji je pošundrao mozak današnjoj mladeži pa svašta rade i svakako se ponašaju», uzrok svim nevoljama.

Jozo i Anđa priskaču u pomoć susjedi Šimi koja je slomila nogu

Baka Anđa u par navrata govori kako sve ono što je nekada bilo dobro danas nije, pa tako za svoju nevjestu, koja se udala za njihovog sina Neđu koji je u ‘Minkenu’, u jednoj sceni kaže: «Moj Jozo, kada san ja bila mlada, đava je bio u svekrvi, a danas kada sam ja svekrva, sve mi se čini da je đava priša u nevistu! Gonja ona njega Jozo, gonja…».

Unuka Lana koketira sa Šiminim unukom Božom

Jedna od scena, koja je izmamila osmijeh na lice svih gledatelja, bila je kada je djed Jozo pričao kako mu je sin Neđo iz ‘Minkena’ poslao kompjuter i Internet: «Spremio meni Neđo tu kutiju, i taj neki Internet, i počeše ga neki virusi napadat. A ja se naljutija, uzeja i kompjuter i Internet i s njima iza kuće duboku u jamu da uništin te virus jer neće nikakav virus napadat moju kuću».
Nakon predstave, svim gostima je podijeljen novi 21 broj glasila ‘Moj kamen’ koji kao i svake godine nudi mnoge zanimljive članke naših studenata diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Pogledajte scenu u kojoj djed Jozo i baka Anđa iščekuju dolazak svojih unuka iz Zagreba:

Trg u svom božićnom ruhu

Vrijeme je darivanja, obiteljskih okupljanja i kratkog smiraja prije nego počne užurbanost koju donosi svaka Nova Godina. Sudeći prema ulicama i trgovima hrvatskih gradova, moglo bi se zaključiti da je Republiku Hrvatsku zaobišla globalna, financijska kriza.
Unatoč tome što nas kriza, uravnoteženje državnog proračuna, stezanje remena i slične riječi ili fraze napadaju iz novina, s radio prijamnika te TV ekrana, hrvatski su gradovi okićeni, izlozi su prepuni blještavila i poziva na potrošnju.

Izlozi trgovina pozivaju na potrošnju

Može se pomisliti da je dovoljno samo ući u prodavaonicu i izaći s hrpom vrećica, paketa, poklona i potpuno nepotrebnih stvari.Marketinška industrija motivira ljude da kroz povećane troškove i skuplje darove percipiraju i “kupnju boljeg života” te time lišava Božić njegove duhovne dimenzije, a ističe samo komercijalnu i potrošačku.
U međuvremenu, dok harate po blještavim trgovinama i trošite, ako ga uopće imate, teško zarađen novac ili se morate zadužiti kako bi ste bili u potrošačkom trendu, možete stati uz neku od kućica ili štandova, popiti kuhano vino i pojesti kobasicu.

Mladi bezbrižno uživaju u kuhanom vinu, pivu i kobasicama

Da vas ne svlada napor potrošačkih aktivnosti. Da, čini se da smo na idiličnom otoku čiju dugu obalu samo oplahuju valovi svjetske, financijske krize. Veliko bi se otrežnjenje moglo dogoditi već u prvim danima sljedeće godine.

Božićno drvce

Kad se skine nakit koji blješti ulicama hrvatskih gradova, kad se otrijeznimo od svih partya na kojima smo bili i, posebno, kada na naplatu dođu računi za sve što smo potrošili prije i za vrijeme blagdana. Neki će reći da je život samo jedan i da ga treba živjeti u velikom stilu. Drugi će reći: „Jesam li ti rekao da paziš što ćeš i kako s novcem?!“ No, život iznad mogućnosti postao je dio svakodnevice. I možda će financijska kriza koja je pogodila cijeli svijet pa i Hrvatsku, samo, čini se, Hrvatska toga još uvijek nije svjesna, biti najbolji način da se dovedemo u okvire i naučimo da ne smijemo trošiti ono što nismo zaradili.

Trgovački centri su puni kupaca koji ne mogu odoljeti izlozima koji mame nudeći sniženja na cjelokupni asortiman: 

Organizatori s predstavnicima vlasti

Predsjednik Zavičajne zajednice Široki Brijeg Marin Sopta istaknuo je kako se svake godine na Širokobriješku noć odaziva sve više Širokobriježana: – Hajka koju pojedinci konstantno dižu protiv Hercegovaca pa tako i Širokobriježana ne daje željene rezultate, a tome svjedoči i činjenica da se za ovaj tradicionalni događaj tražila i karta više. Svečanoj večeri nazočio je i načelnik općine Veliko Trgovišće Zdravko Vutmej, općine koja je postala Grad prijatelj općine Široki Brijeg.

Tijekom večeri plesalo se i tradicionalno hercegovačko kolo

I zabavno glazbeni program je također bio u znaku Širokog Brijega pa je tako sve nazočne do ranih jutarnjih sati zabavljao Širokobriježanin Ivan Mikulić uz pratnju Saturnus benda. U zabavnom dijelu programa nastupila je i Folklorna skupina Zavičajnog kluba Hercegovačkih studenata koji su otplesali nekoliko tradicionalnih hercegovačkih plesova.
Student Ivan Mihalj, ujedno i član Folklorne skupine ZKHS-a, ukazuje na važnost ovakvih događaja: – Uistinu se radujem ovakvim događanjima jer se jedino tada okupimo svi, i stari i mladi, i pjeva se i pleše sve do zore, i smatram da je prava šteta što se ne održavaju više puta godišnje.

Mladi su se zabavljali do ranih jutarnjih sati

Tijekom večeri se prodavala tombola po prigodnoj cijeni od 25 kuna, a nagrade su bile raznovrsne od poklon darova Croate, umjetničkih slika poznatih akademskih slikara pa do vikend aranžmana u Međugorju i Dubrovniku.

Sav prikupljeni novac od sponzorskih donacija i tombole namijenjen je Centru za retardiranu djecu u Sloboštini.
Studentica Andrijana Hrkać iz Širokog Brijega naglašava da ne propušta ovu večer, ali se požalila na cijenu studentske karte: – Volim doći na ovo naše druženje jer to je ipak samo jednom godišnje, ali studentska karta čije cijena iznosi 200 kuna nije baš svima pristupačna, pogotovo kada vidim da su sve cijene studentskih karata drugih večeri kao što su Ljubuška i Posuška jeftinije i do 100 kuna.

Širokobriješki studenti svake godine pokazuju sve veći interes za ovu večer

Organizator Širokobriješke noći je Zavičajna zajednica Široki Brijeg koja je osnovana početkom 90-tih godina prošlog stoljeća. Za vrijeme Domovinskog rata Zavičajna zajednica Široki Brijeg osobito se isticala u pružanju i sakupljanju pomoći najpotrebnijima, a po završetku Domovinskog rata kulturnim i humanitarnim radom. Zajednica pomaže gospodarske, dobrotvorne, kulturne i slične projekte koji su sukladni njezinim ciljevima. Među najznačajnijima projektima zajednice Široki Brijeg važno je izdvojiti pomoć Dječjoj bolnici Gornja Bistra, Kliničkoj bolnici Mostar, Franjevačkoj knjižnici na Širokom Brijegu, podizanje spomenika Prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu te podizanje spomenika ministru Gojku Šušku.

Pogledajte tradicionalni ples Linđo u izvedbi Folklorne skupine Zavičajnog kluba hercegovačkih studenata:

Marin ispred crkve u rodnom Međugorju

Sa samo 20 godina, Marin Čilić, ‘čudo iz Međugorja’, jedan je od najuspješnijih hrvatskih tenisača, trenutno 22. na ATP ljestvici. Iza njega je uspješna juniorska karijera pa je tako 2006. godine proglašen prvim juniorom svijeta, a ujedno je i prvi hrvatski tenisač koji je osvojio juniorski Grand Slam naslov pobjedom u finalu juniorskog Roland Garrosa 2005. godine. Uspješnu tenisku karijeru nastavlja i u seniorskoj konukurenciji gdje se plasirao u polufinale ATP turnira u švicarskom Gstaadu, St. Petersburgu i Nothinghamu, a svoju prvu titulu osvaja na ATP turniru u New Havenu 2008. godine. Ovaj zaljubljenik u bijeli sport, najviše voli provoditi vrijeme u krugu obitelji i prijatelja, uživa u maminoj kuhinji i kao svaki pravi Hercegovac vozi Mercedes.

- Kada si počeo trenirati?
Sa 7 godina u Ljubuškom, na Mostarskim Vratima.
- Koliko puta dnevno treniraš?
Treniram 3 puta dnevno.
- Što te privuklo tenisu?
Ništa posebno, roditelji me poslali da se igram pa sam tako zavolio igru. A od od malih nogu već sam bio među boljima u svojoj generaciji.
- Tvoj najveći dosadašnji uspjeh?
Prva titula na ATP u New Havenu i plasman u 4.kolo Wimbledona
- U Parizu si igrao protiv R. Federera. Kakav je osjećaj kada je preko puta tebe jedan od najvećih igrača u povijesti tenisa?
Osjećaj je bio odličan, iščekivao sam taj meč dugo vremena da odigram s jednim od najboljih u povijesti. Nisam uspio dati ono najbolje što mogu, ali taj mi je meč pomogao shvatiti da je i on pobjediv.
- Ove godine si bio i sudionik Olimpijade! Šta ti je bilo najzanimljivije?
Pa ništa specijalno, upoznao sam jako puno sportaša, a i sportašica!:) Veliki doživljaj mi je bilo otvaranje Igara.
- Koji turnir najviše cijeniš i koji bi volio osvojiti?
Wimbledon je turnir koji je najcjenjeniji među igračima, pa je tako i meni. Nekako mi je ostala uspomena na Gorana kad je osvajao Wimbledon i koliko je toga samo prošao na tom turniru, tako da sam u mladim danima samo iščekivao taj turnir.
- Jesi li slomio koji put reket za vrijeme meča? Ako jesi, koliko?
Jesam, nije sve uvijek kako treba kad se igra, ima uvijek teških trenutaka. A najviše sam razbio jedan tijekom meča.
- Jesi pogodio koga lopticom za vrijeme meča? Jel’ ti vratio?
Pogodio jesam jednog dečka lopticom za vrijeme meča, ali više slučajno nego namjerno. To je bilo u ranim danima teniske karijere. Nije mi vratio jer bi onda dobio diskvalifikaciju.
– Jesi na početku godine očekivao da ćeš na isteku sezone biti naš najboljeplasirani igrač i da ćeš biti među prvih 25 u svijetu?
Nisam uopće očekivao da bi mogao biti nas prvi tenisač, a i o tome nisam previše razmišljao. Nakon Australije sam se nadao bržem usponu ali težak je put bio prema gore tako da sam se morao malo strpiti i čekati svoju priliku.
– Koja su tvoja očekivanja i predviđanja za sljedeću sezonu?
Za sljedeću sezonu ću se probati bazirati oko Grand Slamova jer rezultati vrijede najviše na tim turnirima. Nisam si postavljao nikakve ciljeve vezane za ranking.
- Kada i kako si zaradio svoj prvi novac?
Od sponzora nakon sto sam osvojio juniorski Roland Garros.
– Koji je tvoj najdraži trofej?
New Haven, jer je moj prvi trofej na ATP turnirima tako da ostaje najviše u sjećanju.
– Najdraži tenisač?

Marin nakon pobjede na ATP turniru u Rijeci 2007. godine

Goran Ivanišević
– Najdraži meč?
S Đokovicem na US Openu ove godine.
– Najdraža pobjeda?
Pobjeda nad Gonzalezom ove godine na Australian Openu.
– Da se ne baviš sportom, bio bi?
Najvjerojatnije na fakultetu, volio bih učiti jezike.
- Planiraš li upisati fakultet, ako već nisi ?
Fakultet sam planirao upisati, ali još gledam što bi i kakve mogućnosti imam… Prioritet je naravno tenis.
– Tko je je tvoj uzor?
Brat Mile, sta god primi u ruke u zlato pretvara.
– Tvoj idealan način opuštanja?
Biti doma sa obitelji i ne raditi ništa, a uz to gledati malo TV đirati po internetu.
– Što je vrhunac tvog kulinarskog umijeća?
Sjest za stol i pojest šta mama napravi.
– Koje životinje se najviše bojiš?
Zmije!
– Najtužniji film koji si gledao je?
Sve koje gledam završe s happy endom, ali Braveheart mi je jedan od boljih u tom smislu.
– Imaš li nadimak?
Nemam baš neki nadimak, ali me prijatelji vole nazivati nešto skraćeno od prezimena.
- Koje ljudske osobine prezireš?

Marin trenira tri puta dnevno

Bahatost, nepoštivanje roditelja, škrtost i lijenost.
– Najbolji savjet koji si dobio u životu?
Nek uči tko ne zna.
– Tvoja najveća podrška su?
Obitelj i kum Tisa.
– Rođen si u Međugorju. Što za tebe znači vjera i pomaže li ti i u sportskom životu?
Vjera za mene je neki put u životu i nešto što mi pomaže da ostanem na pravom putu. Iz vjere se može naučiti puno stvari potrebnih za život. Odgajan sam od malih nogu tako i to je jedna stvar koja je potrebna da čovjek ima mirnu savjest.
– Prilaze li ti djevojke kada iziđeš van? Jesi li dobio koju bračnu ponudu?
Cure ne prilaze baš često, a ako i neka priđe to su najviše one koje već poznajem. Bračnu ponudu još nisam nikada dobio.
- Smatraš li da slava mijenja ljude?
Neke ljude da, jer nekad nije jednostavno živjeti s tim. Gdje god kreneš uvijek si primjećen i onda takvi ljudi često znaju imati zatvoreni krug prijatelja s kojima se druže i komuniciraju a s drugima skoro nikako. Ja pokušavam ostati isti, dok sam bio mlađi a i sada kada nešto predstavljam u svijetu sporta.

- I za kraj najbitnije pitanje za svakog Hercegovca! Jesi li položio vozački te koji auto voziš?
Vozački sam položio, prošle godine. Nemam svoj auto, u obitelji dijelimo sve. A naravno, imamo Mercedes. Što bi drugo mogli voziti.

Stojeći solariji su sada 'in'

 Sve ovisi o vremenu, jedino solarij ne! Sunce u solariju uvijek sja – bez obzira da li je ljeto ili zima, dan ili noć. Čeznja za tamnijom bojom kože, godišnje tjera milijune ljudi u banke sunca da uživaju u suncu na ‘gumb’. Ljeti se solarij koristi kako bi se dobila ‘podloga’ prije odlaska na ljetovanje, a zimi kako bi se ta ista podloga održala. Tmurni dani su odbrojani jer je ovo sunce dostupno u svakom trenutku. I ‘solarijsko’ sunce na neki način ispunjava toplinom, energijom i zadovoljstvom, a i postiže se preplanula put, slično kao i kod izlaganja ‘pravom suncu’. Jer svjetlo, bez obzira uživamo li u njemu pod vedrim nebom ili u solariju, pokreće naš organizam i izmjenu korisnih tvari u organizmu.

Uživanje u suncu ne čini našu kožu samo tamnijom, već je zdravo i dobro za naš duh. Ne smatra se sunce uzalud životnim eliksirom. Poznata je činjenica da bez svjetla nema života, i da bez sunca nema zdravlja i dobrog psiho – fizičkog stanja.

Ponuda različitih kozmetičkih preparata za brže tamnjenje

No, s druge strane mnogi stručnjaci upozoravaju i na štetne učinke solarija. Tako se naprimjer ne preporučuje odlazak u solarij osobama mlađima od 18 godina, osobama svijetle puti, kao i osobama osjetljive puti. Stručnjaci naglašavaju da je velika mogućnost da osobe svjetlije i osjetljive kože, nakon tretmana budu ‘prepečene’, s crvenom bojom umjesto preplanulom, te različitim alergijskim i sličnim kožnim reakcijama. To su samo neki razlozi zbog kojih se treba držati preporučenih uputa. Iz ovoga proizlazi da solarijsko sunce i nije baš tako bezopasna zamjena za prirodno sunce.

Interijer jednog od kozmetičkih studija s nekoliko kabina sa solarijima

Bez obzira koliko nam je važno uvijek izgledati preplanulo, baš kao da smo se upravo vratili s ljetovanja, treba uvijek imati na umu da u ničemu ne treba pretjerivati. Često izlaganje na umjetnom suncu kao i često upotrebljavanje preparata za samotamnjenje mogu izazvati negativan učinak – učinak da najveći organ ljudskog tijela – koža, postaje bolestan.

Kupci ispred T-Mobile centra na Cvjetnom trgu

Konačno je stigao i taj dan, iPhone od danas možete nabaviti u T-Mobile centru na Cvjetnom trgu. Već od ranih jutarnjih sati, unatoč lošem vremenu, velik broj obožavatelja novih trendova tehnologije čekao je svoj red za kupnju. Osim u T-Mobile centru na Cvjetnom trgu u Zagrebu, danas ga je još moguće nabaviti u T-Centrima u Splitu, Osijeku i Rijeci, a već od sutra ga možete naći u svim ostalim T-Centrima diljem Hrvatske. Ovaj Appleov multimedijalni uređaj promijenio je mnogo stvari u svijetu mobilne telefonije. U svojoj novoj inačici dolazi poboljšan novim tehnologijama ali i ispravljenim nekim nedostacima koji su mučili starijeg brata.

iPhone

Neke od novosti ovog modela su 3G podrška, GPS navigacija s Google mapama, a uređaj je i lakši od prethodnika. Tu je i dalje veliki zaslon dijagonale 3.5 inča (8.9 cm), koji je osjetljiv na dodir. Ugrađena podrška za WiFi tehnologiju omogućava spajanje na bežične mreže i ugodno surfanje internetom. Novi iPhone 3G dolazi sa 8 ili 16 GB interne memorije, te u dvije boje – bijeloj i crnoj. 8 GB model dolazi samo u crnoj boji, dok 16 GB model možemo naći u crnoj i bijeloj. Kamera je ostala ista, 2.0 megapiksela, što neće baš ostaviti dobar dojam kod zahtjevnijih korisnika mobilnih kamera. Neke od mana su, recimo, podrška za MMS koja doslovno ne postoji, već je potrebno instalirati aplikaciju koja nije besplatna da biste slali i primali MMS. Neki od ostalih nedostataka su izostajanje softvera za GPS navigaciju, te ograničen Bluetooth (koji služi samo za bežične slušalice). Iako ima svoje mane, ovo je i dalje vrhunski mobilni telefon prema kojem će se još dugo vremena kretati razvoj mobilne telefonije.

T-Mobile je uveo i tri nove tarife za sve one koji su se odlučili za kupnju, pa tako iPhone od 8GB uz naknadu od 500 kn mjesečno na ugovor od dvije godine, što je i ujedno najveća naknada, stoji 1 kn. U tu tarifnu opciju je uključeno 5GB prometa, 500 minuta besplatnih razgovora prema svim mrežama, 300 SMS poruka, te besplatno korištenje T-Mobilove bežične mreže (WLAN). Ostala dva paketa uključuju promet od 1GB i 2 GB, te također neograničeno korištenje HotSpota (WLAN-a). U Simpa paketu cijena iznosi 3898 kuna, dok uređaj bez pretplate i SIM-kartice iznosi 6798 kuna. Najskuplji uređaj je iPhone od 16 GB koji i u najskupljoj pretplati iznosi 98 kn, dok cijena za sam uređaj bez pretplate i SIM kartice iznosi 7298 kuna.

Kupac sa svojim novim

Najveći interes za kupnju prvoga dana pokazali su ljubitelji novih tehnologija koji već dulje vrijeme čekaju početak službene prodaje u Hrvatskoj, no među prvim kupcima bilo je i poslovnih ljudi kojima će uređaj koristiti za lakšu organizaciju poslovnih aktivnosti. Ali nema sumnje kako je iPhone 3G zanimljiv i onima kojima će poslužiti isključivo kao trendovski modni dodatak.

Vjerovali ili ne, studenti su se uspjeli organizirati i izaći na ulice! Dugo najavljivani Međunarodni prosvjed protiv komercijalizacije školstva organizirala je Bolonjska sekcija Kluba studenata Filozofskog fakulteta. Prosvjedna povorka od 500-injak studenata se okupila ispred Filozofskog fakulteta, dok su im se ispred Mimare pridružili studenti s ostalih fakulteta poput PMF-a, Pravnog fakulteta, FER-a, Medicinskog fakulteta, FPZ-a i mnogih drugih, a zatim su svi krenuli prema Sveučilištu.

Povicima i transparentima s natpisima poput ‘Obrazovanje nije na prodaju’ i ‘Jedan svijet jedna borba’ nastavili su Frankopanskom, Ilicom i Mesničkom ulicom. Krajnje odredište bilo je Katarinin trg koji su studenti odabrali u zamjenu za Markov trg, iz razloga jer su njihove poruke prvenstveno upućene Vladi i Hrvatskom saboru. Osim studenata, podršku prosvjedu je dao i Vilim Ribić, ravnatelj Tajništva Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.

Studenti su zahtijevali od Vlade da se zakonom odredi da je visoko školstvo u Hrvatskoj potpuno besplatno za sve. Pod tim prvenstveno smatraju da Vlada treba subvencionirati troškove studiranja za sve prediplomske i diplomske studije. Student s Filozofskog fakulteta ističe kako školstvo mora postati besplatno: – U Europi 65% država ima besplatno obrazovanje. Naši susjedi Slovenci imaju zakonom definirano ne plaćanje školarina. Slušamo priče o društvu znanja, a samo 7% stanovnika u RH je visokoobrazovano.

Okupljeni studenti ispred HNK

Također, studenti su ovim prosvjedom ukazali na činjenicu da je Hrvatska ispod europskog prosjeka kada je riječ o ulaganjima u obrazovanje iz državnog proračuna, dok se primjerice za sudjelovanje Hrvatske vojske u okupaciji Afganistana izdvaja “samo” 250 milijuna godišnje. Jedna od studentica s PMF-a naglasila je kako studiranje postaje dostupno samo eliti: – Uvođenjem visokih školarina samo uvodimo elitizam na naša sveučilišta jer to znači da će na faks ići samo oni koji si ga mogu priušitit jer nema dovoljno kvalitetnih načina stipendiranja i kreditiranja studenata.
Za početak, dok se ne dođe do cilja, zahtijevaju da se cijene vrate na onu razinu koja je bila u akademskoj godini 2006/2007, a ne da iz godine u godinu brucoši ne znaju što ih očekuje jer trend poskupljenja je uzeo maha.

Studentska povorka na Katarininom trgu

Prosvjedom, jednim u nizu danas, je ujedno i obilježen Svjetski dan borbe protiv komercijalizacije školstva. Slični posvjedi su se održali diljem Europe i svijeta, i svi imaju isti cilj a to je osigurati besplatno školstvo za sve. Studenti su posebno istaknuli to da trend poskupljenja visokog školstva ne prati rast standarda hrvatskih građana, već samo pridonosi stvaranju sve većih i većih razlika između siromašnih i bogatih.

Postano uStudentski aktivizam ]]> http://nivesskoko.wordpress.com/2008/11/05/obrazovanje-nije-na-prodaju/feed/ 0 nivesskoko Mimara HNK Katarinin trg